Osnovna škola Mate Lovraka Županja

Vječno Ti se Bože molim, za sve ljude koje volim !

Uskrs je kršćanski blagdan koji se slavi kao dan Kristova uskrsnuća, pobjede života nad smrću. Kršćani slave Isusovo uskrsnuće jer je, On sin Božji, uskrsnuo iz mrtvih a vjera u Isusovo uskrsnuće vjernicima otvara put da iz smrti prijeđu u život.

Budući da je Isus uskrsnuo u nedjelju, Uskrs obilježavamo uvijek nedjeljom pomičući datum od 21. ožujka do 25. travnja.

Priprema za Uskrs počinje na Pepelnicu ili Čistu srijedu, kada počinje korizma ili četrdesetnica  a završava prije Mise Posljednje večere na Veliki četvrtak.

Korizma je vrijeme ozbiljnosti, posta, pokore i nade u uskrsnuće. Traje 40 dana kao spomen na četrdesetodnevni Isusov post u pustinji prije krštenja. U pokorničke dane ne ubrajaju se nedjelje zato što je svaka nedjelja blagdan uskrsnuća, a u korizmu se broje i nedjelje.

Vjernici u korizmi pristupaju sakramentu ispovijedi želeći se približiti  Bogu i pomiriti s ljudima da bi mirnije i radosnije dočekali Uskrs. Pripremaju se za slavlje Uskrsa molitvom  Bogu da izliječi dušu i tijelo, Duhu svetom da ispuni praznu dušu, slušanjem i čitanjem Božje riječi i dobrim djelima.

Unutar korizme je šest nedjelja. Prva korizmena nedjelja zove se Čista, druga je Pačista, treća Bezimena, četvrta Sredoposna, peta je Glušna, a šesta je Nedjelja muka Gospodnja ili Cvijetnica.

Cvjetna nedjelja je spomen na Isusov ulazak u sveti grad Jeruzalem, Isusov kraljevski doček kojim počinje Veliki tjedan Isusove muke.

Sveto trodnevlje:

Veliki četvrtak - spomendan Isusove Posljednje večere, u crkvama prestaju zvoniti zvona i ne sviraju orgulje do Vazmenog bdijenja.

Veliki petak - spomendan Isusove muke i smrti na križu, jedini je dan u crkvenoj godini kada se ne slavi sveta misa, a i podrazumijeva se strogi post.

Velika subota - dan tišine, molitve i pohoda Isusovog groba.

Uskrsni običaji:

Umivanje - na Veliku subotu djevojke su se umivale vodom u koju su stavljale latice cvijeća  ili svježe ubrano cvijeće i bilje da bi im lice bilo lijepo i svježe.

Blagoslov hrane - na Veliku subotu ili u rano jutro na Uskrs odlazi se u crkvu s košarama u kojima se nosi jelo ( pisanice, kruh, šunka, mladi luk) na Uskrsni blagoslov. Blagoslovljena hrana se blaguje o uskrsnom obiteljskom doručku.

Simboli uskrsa :

Jaje - izvor novoga obnovljenog života, rađanja, uskrsnuća. Bojano i šarano jaje zove se pisanica. Ukras je blagdanskog stola. Bojamo ih na Veliki petak. Bojana su prirodnim bojama. Najčešće crvenom bojom od cikle, smeđecrvenom od ljusaka luka, zelenom od korijena koprive, špinata i poriluka.

Pile - povezuje se s buđenjem prirode

Zeko - simbol plodnosti, nosi pisanice u dječja gnijezda i košarice. 

Osim što se ukrašavaju i poklanjaju, s uskrsnim jajima se izvode i igre. Najpoznatija igra je tucanje obojenim jajima, a pobjednik je onaj čije jaje ostne cijelo. Onome kome pukne jaje gubi ga.

Isusa ne donose ni zeko ni pilići, nego se rađa u srcu, i ako ga ne vidimo, uvijek je s nama. Nalazimo ga u Euharistiji, molitvi, u ljudima oko nas. U onom tko je pun sebe nema mjesta za Isusa. Želimo li  biti dobar preslik Isusa, moramo živjeti kao On, razmišljati kao On, govoriti kao On, ali i raditi kao On.

Isusovo zlatno pravilo: Želi i čini drugima što želiš sebi. 

Omiljeni učenici su mu djeca, a Njegova velika želja: Pustite malene da dolaze k meni!

                                                                        Ljubica Korov, dipl. knjižničar