Osnovna škola Mate Lovraka Županja

Svaki drugi stanovnik središnje i istočne Hrvatske nikada nije koristio kompjutor, dok 41 posto iz sedam jadranskih županija nikada nije uključilo kompjutor, a takvih je 39 posto u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Prema navedenim pokazateljima Hrvatska je pri dnu europskih zemalja po informatičkoj pismenosti, pa su Slavonci, primjerice, u rangu stanovnika Sicilije i nekih regija u Portugalu, piše Jutarnji list.

Podaci Eurostata za 2009. godinu pokazuju da su od Hrvata gori samo Bugari i Rumunji, kod kojih se se broj onih koji nikada nisu uključili kompjutor penje na čak 60 posto.

Kada je općenito riječ o informatičkoj pismenosti, najbolje stoje Skandinavci koji pristup internetu imaju u više od 90 posto kućanstava, više od 60 posto građana redovno kupuje preko interneta, a broj onih koji nikada nisu uključili kompjutor spušta se i do neznatnih tri posto.

Istraživanje Algebre i Visoke škole za primijenjeno računarstvo o korištenju računala pokazalo je da je najviše Hrvata koji ne koriste kompjutor među starijima od 60 godina.

''Dobna skupina koju smo detaljnije pratili jest radno sposobno stanovništvo u dobi od 17 do 40 godina, gdje smo primijetili da na razini cijelog uzorka devet posto stanovništva ne koristi računalo. U istraživanje smo uključili i ostalo radno sposobno stanovništvo, sve do 64. godine i vrlo je jednostavno zaključiti da nekorištenje informacijskih tehnologija eksponencijalno raste po dobnim skupinama - čak 52 posto osoba u dobi od 56 do 64 godine ne koristi računalo'', rekao je Hrvoje Balen iz Algebre za Jutarnji list.

Njihovo je istraživanje pokazalo i da su među onima koji koriste računalo dominantna namjena korištenja zabava, posao i obrazovanje. Redoslijed tih aktivnosti razlikuje se gledano po regijama, pa se samo u dvije računalo dominantno koristi za poslovne svrhe - u zagrebačkoj i riječkoj. U ostalim regijama Hrvati računalo dominantno koriste za zabavu.